Obračun u sobi za sastanke

OBRAČUN U SOBI ZA SASTANKE
Saša Petar

         Status Prosper
         biblioteka "Poslovne priče za laku noć" 
         Zagreb, 2009.)       

     Znate li kojih je 15 najvažnijih sastanaka održano u povijesti čovječantsva (ali i drugih živih vrsta)? Jeste li ikada pomislili da je povijest čovječanstva zapravo povijest sastanaka na kojima su ljudi donijeli, usvojili i potpisali određene odluke koje su se kasnije pokazale važnima za povijest kakvu danas poznajemo?

     1) U pradavna vremena, Bog je sazvao sastanak sa svoja prva dva, vrlo neposlušna člana nove vrste živih bića i zbog neposluha, očitavši im bukvicu i bez previše demokratske rasprave, istjerao oboje iz Raja.

     2) Davno prije Krista, Noa je sazvao prvi sastanak ljudi, biljaka i životinja, na palubi broda i zajamčio opstanak života na Zemlji nakon biblijskog potopa. Ne zna se kakvi su bili komentari za tisak preživjelih arkolomaca, no zna se da su sretno doplovili i nastavili tamo gdje su stali prije proloma oblaka.

     3) Ljubitelji mudrosti, kako su zvali grčke filozofe, sastali su se 600 godina prije Krista da bi raspravili filozofsko pitanje: značenje pojma „biti” i koncept pojma „jest”. To je jedan od najdužih sastanaka u povijesti, budući da njihovi potomci još i dan danas  nisu donijeli cjelovit zaključak. Nešto malo kasnije, 507. godine pr.K. dogodio se „veliki prasak” političke filozofije i demokracija je rođena. Brdašce pod imenom Pnyx, u sjeni Akropole, bilo je mjesto sastan(a)ka prve svjetske vlade za i od naroda, „demosa”. Voditelj sastanka Kleistenes ustanovio je novi sustav vladavine, direktnu demokraciju,  koja se odrazila na sve slojeve tadašnjeg društva – aristokrate (plemstvo) i demos (narod).

     4) Egipatska kraljica Kleopatra VII. došla je u Rim 48. godine pr.K. tražiti prijam kod Julija Cezara i moćnih senatora koji su vladali Rimom. Ova prva poznata femme fatale drevnog svijeta, znala je kako nazočiti sastanku budući da je (priča kaže) prilično oskudno odjevena „iskočila” iz tepiha koji su njeni robovi odmotali pred Cezarom i duboko se poklonila pred vladarom Rima. Zavrtila mu je glavom i srcem, a koristeći svoje zavodničke i diplomatske  sposobnosti, uspjela ga je privući na svoju stranu u dinastičkom sukobu i tako sebi osigurati vlast nad Egiptom. Nakon Cezarove smrti je zavela Cezarovog generala i pristašu Marka Antonija, na čijoj strani ćese boriti u ratu protiv Oktavijana. Nakon bitke kod Akcija 31. godine p.n.e. pobjednički Oktavijan je okupirao Egipat i učinio ga rimskom provincijom. Kleopatra je počinila samoubojstvo i s njom je za nekoliko stoljeća nestalo samostalne egipatske države... 

izvadak iz knjige